Laktoza – šta je laktoza i kako se vari

Sadržaj

Laktoza – pojam za koji ste čuli mnogo puta, asocira vas na mlečne proizvode, ali niste baš najsigurniji o čemu je tačno reč, zar ne?

Laktoza je jedan od glavnih konstituenata ljudskog i životinjskog mleka, a predstavlja disaharid koji se sastoji od molekula galaktoze i glukoze, koji su vezani posebnom glikozidnom vezom.

Ukoliko vam u školi hemija nije bila omiljeni predmet – ne brinite, jednostavnije objašnjenje toga šta je laktoza daćemo vam u nastavku.

Za sada, dovoljno je da znamo da je laktoza prirodan, sastavni deo mleka, pa se nalazi i u skoro svim mlečnim proizvodima, koji su napravljeni upravo od mleka kao svog glavnog sastojka.

Pa, šta je zapravo laktoza i koja je njena uloga?

Šta je laktoza?



Jednostavno rečeno – laktoza je šećer (ugljeni hidrat) iz mleka sisara (svih osim perjara).

Naziv laktoze potiče od lat. “lactis” i “ose”. Dok “lactis” znači mleko, “ose” je šećer, pa je već i iz njenog naziva jasno šta laktoza zapravo predstavlja.

Pošto je laktoza prirodno u mleku, logično je da se nalazi i u mlečnim proizvodima koji se od njega dobijaju. Ipak, laktoza nije u svakoj vrsti mlečnog proizvoda identično zastupljena. Najveći procenat laktoze, obično se nalazi u svežem mleku, zatim jogurtu i kiselom mleku, pa onda i u sirevima i maslacu.

Kako naš organizam vari laktozu?

Kao što smo spomenuli – laktoza je disaharid (sastoji se od dva molekula šećera spojenih posebnom vezom). Pošto ljudski organizam ne može da svari disaharide, odnosno dvostruke ugljene hidrate, on mora pronaći način da “slomi” vezu između dva ugljena hidrata.

Tu na scenu stupa digestivni enzim laktaza.

Upravo je laktaza najzaslužnija za uspešno varenje laktoze, koja lomi ovaj disaharid na dva prosta ugljenja hidrata – glukozu i galaktozu.

Proces apsorbovanja laktoze, pomoću laktaze, odvija se u tankom crevu.

Kao bebe, svi sisari po prirodi uspešno vare mleko, koje u sebi, naravno, sadrži i laktozu.

Ipak, primećuje se da se kod svih sisara, osim kod ljudi, sposobnost za varenje laktoze gubi u odraslom dobu. Kod ljudi se najčešće tolerancija na laktozu produžava i na doba zrelosti, što znači da je organizam uspešno apsorbuje i vari.

Ipak, postoje i oni kod kojih se stvara intolerancija na laktozu.

Mleko u staklenoj čaši ispred roze pozadine

Šta je intolerancija na laktozu?

Intolerancija, odnosno netolerancija na laktozu, znači nesposobnost organizma da uspešno apsorbuje ovaj disaharid iz mleka. Reč je, zapravo, o nedostatku laktaze, zadužene za “razbijanje” disaharida laktoze.

Kada se u tankom crevu ne nalazi dovoljno digestivnog enzima laktaze, laktoza ostaje nesvarena sve do ulaska u debelo crevo. Ona, potom, u debelom crevu stupa u interakciju sa crevnom florom debelog creva, a ovaj proces kreira neprijatne simptome, koji su poznati kao simptomi intolerancije na laktozu.

Intolerancija na laktozu – simptomi

Osoba koja je netolerantna na laktozu može iskusiti mnoge simpotome nakon konzumiranja nekog mlečnog proizvoda. Simptomi koji pokazuju intolerananciju na laktozu mogu varirati: od neprijatnog osećaja, pa sve do lošeg varenja kao svakodnevice.

Zavisno od toga koliko laktaze se u organizmu nalazi, i sama intolerancija na laktozu biće propraćena blažim ili jačim simptomima.

Evo kakvi sve mogu biti simptomi intolerancije na laktozu:

  • nadimanje,
  • gasovi,
  • bolovi u stomaku,
  • dijareja,
  • mučnina

Ovi simptomi slični su i onima koji ukazuju na druge probleme sa varenjem, ali intolerancija na laktozu lako se prepoznaje po tome što se simptomi pojavljuju neposredno nakon konzumacije mlečnih proizvoda, a nema ih onda kada se mlečni proizvodi ne unose u organizam. Ipak, kako bi neko ko sumnja na intoleranciju na laktozu u nju bio i siguran – uvek se može testirati i tako utvrditi potencijalnu netoleranciju organizma.

Ukoliko je intolerancija na laktozu nešto sa čime se i vaš organizam suočio – vreme je da u svoju ishranu uvedete Imlek mleko bez laktoze, kao i druge mlečne proizvode koji je ne sadrže.

Ako nemate intoleranciju na laktozu, a neki od navedenih simptoma se često pojavljuju, biće da je to zbog drugih problema sa digestivnim traktom. U tom slučaju, trebalo bi da posetite doktora, koji će otkriti o kom problemu je reč.

Redovna konzumacija Balans+ probiotskog jogurta može vrlo pozitivno uticati na zdravlje vašeg digestivnog sistema, a tako i na dobar osećaj u organizmu generalno.

Da li ste znali da fermentisani mlečni proizvodi, kao što je Balans+, imaju manje laktoze od mleka?

Kroz fermentaciju se redukuje nivo laktoze, pa oni kojima ne prija šolja mleka, mogu da probaju da konzumiraju Balans+! Jedna šolja ujutru i jedna šolja uveče, odnosno 500g Balans+ jogurta, optimalna je doza koja se preporučuje za unos na dnevnom nivou – dokazano povoljno utiče na digestivni sistem već nakon 10 dana redovne konzumacije!

Podelite ovaj tekst:

Upišite ovde

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Scroll to Top

Koristimo kolačiće za upravljanje korisničkim iskustvom, prikazivanje personalizovanog sadržaja i postizanje poslovnih ciljeva kompanije Imlek.